Izraz „bez parabena“ jedan je od najčešćih u kozmetičkoj industriji kada se želi naglasiti prirodnija i sigurnija osnova nekog preparata. Međutim, da li su parabeni zaista toliko štetni koliko ih prati loš glas? Šta je od svih navoda o njima zaista naučno dokazano? Rešavamo zajedno mitove o njima!
Parabeni su konzervansi – sredstva koja se koriste kao dodaci u hrani, kozmetici i lekovima, kako bi se sprečilo brzo kvarenje i smanjio rizik od pojave opasnih infekcija usled upotrebe pokvarenog proizvoda. Oni se uglavnom nalaze kao zaštita u preparatima koji sadrže dosta vode, jer je voda pogodna sredina za rast gljivica i plesni, ali i bakterija poput ešerihije koli ili stafilokoka.
Razlog za čestu upotrebu u kozmetologiji leži u činjenici da su pH neutralni, bez mirisa i ukusa, i ne utiču na menjanje boje preparata. Nalaze se u šamponima, regeneratorima, losionima, kremama, gelovima za tuširanje, puderima, ali i mnogoj drugoj svakodnevnoj kozmetici.
Verovali ili ne, parabeni imaju više od 80 godina „radnog staža“ i ubrajaju se u najmanje štetne konzervanse. Farmaceutska industrija, kao jedna od najstrože regulisanih, ima postavljene jasne zakonske granice za sadržaj parabena, kojih se svaki proizvođač mora pridržavati.
U Evropi u kozmetičkim preparatima procenat parabena ne sme da prelazi svega 0.4%, odnosno 0.8% ako se koristi smeša parabena. Takođe, zakoni u Srbiji su usaglašeni sa evropskim po ovom pitanju. Navedena pravila su postavljena nakon detaljnih naučnih istraživanja o tome kolika je izloženost parabenima koja neće imati negativnog uticaja na zdravlje čoveka.
Iako na prvi pogled ne deluje tako, ali svet bez upotrebe konzervanasa ne bi izgledao ni blizu kao danas. Navikli smo da dobar deo namirnica čuvamo na policama bez straha od kvarenja. Međutim, ona hrana koja ne sadrži konzervanse ili koja nije pasterizovana bi se morala odmah utrošiti ili čuvati u frižideru. To bi u mnogome otežalo transport hrane, koja danas bez problema putuje hiljadama kilometara širom sveta, do mesta na kojima se inače ne proizvodi ili ne uzgaja.
Takođe, naši omiljeni losioni za telo ne bi smeli biti stariji od jedne do dve nedelje i morali bismo ih specijalno čuvati na hladnom. Danas, bez imalo brige, isti losion bezbedno koristimo tokom cele godine.
Smatra se da parabeni ispoljavaju uticaj na hormonski status i reproduktivni sistem, da su povezani sa pojavom određenih vrsta karcinoma i da mogu izazvati iritacije kože kod osetljivih osoba.
Evropski zakoni su 2015. godine potpuno zabranili upotrebu pojedinih vrsta parabena u kozmetici (propil i butil parabeni). Upravo ove vrste parabena poseduju takvu hemijsku strukturu da ispoljavaju izražene hormonske efekte, dok metil i etil parabeni predstavljaju sigurniju varijantu.
Osobe koje imaju veoma osetljivu i atopičnu kožu bi trebalo da izbegavaju kozmetiku koja sadrži parabene, ali i da koriste preparate što jednostavnije formulacije, sa što manje sastojaka. Takođe, koža beba i male dece je vrlo delikatna i ne bi je trebalo izlagati agresivnim preparatima. Za njih, ali i za trudnice i dojilje, je daleko bolji izbor kozmetika sa natpisom „bez parabena“.
Poslednjih nekoliko decenija parabeni su, kao i njihov uticaj za zdravlje čoveka, došli u centar pažnje naučnika. Iako je do sada sprovedeno na stotine studija, većina je povezana sa podešenim laboratorijskim uslovima i ispitivanjima na životinjama, dok nedostaju rezultati istraživanja na ljudima.
Još uvek nije potpuno razjašnjeno kakav je uticaj parabena na čoveka koji duži niz godina biva izložen malim količinama parabena svakodnevno.
• uticaj na hormone i estrogene – dokazano je da imitiraju efekte ženskih polnih hormona, te da mogu da povećaju ili snize njihov nivo u organizmu i poremete normalan balans;
• uticaj na testosteron i snižavanje plodnosti muškaraca – studije sprovedene na životinjama su dokazale da parabeni suzbijaju efekte muških polnih hormona i remete normalno stvaranje semene tečnosti, ali još uvek nedostaju podaci iz studija na ljudima;
• uticaj na rast ćelija karcinoma dojke – parabeni su pronađeni u ćelijama tkiva dojke, a upravo se zbog njihovog estrogenog efekta pretpostavlja da povećavaju rizik za pojavu raka dojke. Takođe, još uvek nedostaju jasni dokazi koji bi potvrdili uzročno-posledičnu vezu.
• kontaktni dermatitis – dokazano je da parabeni mogu uzrokovati alergijske reakcije ako se nanesu na oštećenu kožu osoba sklonih alergijama.
Odgovor je – da. Ostali konzervansi koji se mogu upotrebljavati u kozmetici su: natrijum – benzoat, benzoeva kiselina, kalijum sorbat, propionska kiselina i njene soli, itd.
Druga i bezbednija opcija jeste upotreba kozmetike koja uopšte ne sadrži konzervanse. Tada je potrebno obratiti dodatnu pažnju na pravilan način čuvanja preparata.
Kako biste lakše prepoznali da li preparat zaista sadrži parabene, obratite pažnju da li su prisutne oznake E214 – E219. Takođe, nekada se za parabene koriste i prošireni nazivi, koji sadrže termin „hidroksibezoeva kiselina“.
Zbog različitih stavova stručnjaka, ali i zbog različitih dobijenih rezultata istraživanja, teško je kategorično reći da li parabene treba potpuno izbegavati ili ne. Međutim, određena doza predostrožnosti i opreza treba da postoji i preporučuje se.
Ukoliko ipak ne želite da rizikujete, donosimo Vam nekoliko predloga preparata iz naše online prodavnice, koji ne sadrže parabene i koji su potpuno sigurni za upotrebu i na osetljivoj koži.
Jelena Đorđić, mr ph.