Depresija je ne tako redak poremećaj raspoloženja koji izaziva uporni osećaj tuge i gubitak interesovanja. Ona utiče na to kako se osećamo, razmišljamo i ponašamo, te može dovesti do raznih emocionalnih i fizičkih problema. Osoba koja pati od depresije ima problema sa obavljanjem normalnih svakodnevnih aktivnosti, a ponekad se može osećati kao da život nije vredan življenja.
Depresija je više od trenutnog neraspoloženja ili anksioznosti, i iz nje ne možete jednostavno da se „izvučete“. Depresija često zahteva dugotrajno lečenje i praćenje. Na sreću, većina ljudi sa depresijom se oseća bolje uz lekove, psihoterapiju ili najbolje, kombinaciju oba vida lečenja.
Iako se depresija može javiti samo jednom tokom života, ljudi obično imaju više epizoda. Tokom ovih epizoda, simptomi se javljaju skoro svaki dan i mogu uključivati:
Za mnoge ljude sa depresijom, simptomi su obično dovoljno jaki da izazovu primetne probleme u svakodnevnim aktivnostima, poput posla, škole, društvenih aktivnosti ili u odnosima sa drugima. Neki ljudi se mogu osećati mizerno ili nesrećno, a da zapravo ne znaju koji je razlog tome.
Simptomi depresije kod dece i tinejdžera
Uobičajeni znaci i simptomi depresije kod dece i tinejdžera su slični onima kod odraslih, ali mogu postojati određene razlike.
Kod mlađe dece, simptomi depresije mogu uključivati tugu, razdražljivost, privrženost, zabrinutost, bolove, odbijanje odlaska u školu, kao i gubitak na težini.
Kod tinejdžera, simptomi mogu uključivati tugu, razdražljivost, osećaj bezvrednosti, bes, loše rezultate u školi, osećaj neshvaćenosti i izuzetnu osetljivost, korišćenje droga ili zloupotrebu alkohola, previše sna, povećanje telesne mase, samopovređivanja, gubitka interesovanja za normalne aktivnosti i izbegavanje društvenih interakcija.
Simptomi depresije kod starijih osoba
Depresija nije normalan deo starenja i nikada je ne treba shvatati olako. Nažalost, kod starijih osoba depresija često ostaje nedijagnostikovana i nelečena. Simptomi depresije mogu biti različiti ili manje očigledni kod starijih nego kod ostatka populacije, i mogu se manifestovati u vidu:
Ukoliko se osećate depresivno, posetite svog lekara što je pre moguće. Ako nerado tražite lečenje, razgovarajte sa prijateljem ili voljenom osobom ili bilo kojim zdravstvenim radnikom. Čak i ovakav razgovor će vas navesti da se na kraju obratite za stručnu pomoć, jer za razliku od prolazne tuge, ovo stanje se ne rešava bez učešća psihijatra i primanja adekvatnih lekova.
Nije tačno poznat uzrok depresije. Kao i kod mnogih mentalnih poremećaja, različiti faktori mogu doprineti nastanku. Neki od njih su:
Depresija često počinje u tinejdžerskim godinama, dvadesetim ili tridesetim, ali može se desiti i u kasnijem uzrastu. Više žena nego muškaraca ima dijagnozu depresije, ali to može biti delimično zbog toga što je veća verovatnoća da će žene tražiti lečenje.
Čini se da faktori koji povećavaju rizik od razvoja ili izazivanja depresije uključuju:
Depresija je ozbiljan poremećaj koji može predstavljati veliki problem za pojedinca, kao i njegovu porodicu. Depresija se često pogoršava ukoliko se ne leči, što dovodi do emocionalnih, bihejvioralnih i zdravstvenih problema koji utiču na sve segmente života obolelog.
Primeri komplikacija povezanih sa depresijom uključuju:
Ne postoji proveren način sprečavanja depresije. Međutim, ovi saveti mogu pomoći u prevenciji nastanka kod nekih ljudi:
Ukoliko vi ili neko vama blizak ima neke od simptoma depresije, kao i suicidne misli, obratite se čim pre lekaru. Vrlo je bitno razlikovati depresiju od anksioznosti, koja takođe spada u psihijatrijska stanja. I depresija i anksioznost su veoma česte i često se javljaju zajedno. Oko 60% osoba sa anksioznošću ima pridružene simptome depresije, i obrnuto. Jedno stanje može pogoršati simptome drugog i produžiti njegovo trajanje. Glavni simptomi anksioznosti su konstantan strah, zabrinutost, neprijatnost u određenim situacijama, znojenje i osećaj treme u većini situacija i socijalnih interakcija.
Isti geni mogu biti zaslužni za nastanak oba stanja. Takođe, stres i trauma u ranom periodu života može izazvati i depresiju i anksioznost. Nekada se ova stanja mogu javiti i nezavisno od okidača, i osoba je ne može povezati ni sa jednim stresnim događajem. Ukoliko imate anksioznost, možda ste u većem riziku od depresije. Stručnjaci kažu da izbegavanje stvari kojih se plašite može dovesti do depresije.
Neki od preparata koji mogu delovati na trenutno raspoloženje:
Terranova Sinergija za opuštanje 50 kapsula
Antistress Solution 45 kapsula ErbaVita
Magenzijum Positivo 30 kapsula Dietpharm
HealthAid - Tranquil 30 kapsula
5 HTP + SAME STRESS & MOOD kapsule
Bitno je znati da ovo nisu lekovi koji se koriste u lečenju depresije, tj. antidepresivi. Oni se dobijaju isključivo uz lekarski recept.
Tamara Ember, studentkinja medicine Univerziteta u Novom Sadu
Video na ovu temu možete pogledati ovde