Ljudsko telo je dizajnirano tako da doživljava stres i reaguje na njega. Kada bivamo izloženi nekim stranim agensima (stresorima), u našem telu se dešavaju određene promene koje vode ka adekvatnoj reakciji na iste i adaptacije na određenu situaciju. Ovo je normalna pojava.
Reakcije na stres pomažu našem telu da se prilagodi novim situacijama. Stres može biti pozitivan, i kao takav je zaslužan za održavanje budnog stanja, motivaciju i spremnost da izbegnemo opasnost. Na primer, ukoliko nam predstoji važan test ili projekat, odgovor našeg organizma na stres može podstaći telo da radi više i duže ostane budno, ali o tome ima smisla govoriti ukoliko se ne dešava hronično, već kod prethodno odmornog organizma. No, stres postaje problem kada stresori nastavljaju da deluju bez olakšanja ili perioda opuštanja.
Ukratko, stres se može definisati kao osećaj preopterećenosti ili nesposobnosti da se nosi sa mentalnim ili emocionalnim pritiskom. Može imati psihičke i fizičke posledice.
Stres može biti kratkotrajan ili dugotrajan. I jedan i drugi mogu dovesti do različitih simptoma, ali bitno je znati da hronični stres može ozbiljno naškoditi našem organizmu tokom određenog vremena i imati dugotrajne posledice po zdravlje.
Neki uobičajeni simpotomi stresa jesu:
Stres često doprinosi razdražljivosti, strahu, prekomernom radu i frustraciji. Možete se osećati fizički i psihički iscrpljeno, a frustracije mogu biti ispoljene na bližim članovima porodice i prijateljima. Psihička, a neretko i fizička agresija ugrožavaju svaki mogući vid socijalnih odnosa i bitno je obratiti se psihologu ili psihijatru ukoliko se sa stresom ne možete adekvatno izboriti.
Stres nije uvek lako prepoznati, ali postoje neki načini koji pomažu u identifikaciji znakova koji su pokazatelji da možda doživljavate preveliki pritisak. Ponekad uzrok stresa može biti očigledan, poput svađe ili incidenta, ali ponekad čak i mali svakodnevni stres sa posla, škole, porodice i prijatelja mogu uticati na vaš um i telo, a da toga niste ni svesni.
Ako mislite da stres može uticati na vas, postoji nekoliko stvari na koje možete obratiti pažnju:
Stres se ponekad može zameniti sa anksioznošću, a doživljavanje velikog stresa može zapravo doprineti osećanju anksioznosti. Doživljavanje anksioznosti može otežati suočavanje sa stresom i može doprineti drugim zdravstvenim problemima, uključujući depresiju, podložnost bolestima i probavne probleme.
Stres i anksioznost doprinose nervozi, lošem snu, visokom krvnom pritisku, napetosti mišića i preteranoj brizi. U većini slučajeva, stres je uzrokovan spoljašnjim događajima, dok je anksioznost uzrokovana našom unutrašnjom reakcijom na sam stres. Stres može nestati kada se pretnja ili situacija razreši, dok anksioznost može da potraje čak i nakon što stresor nestane.
Nisu sve vrste stresa štetne po nas. Stres prema dužini trajanja kao i načinu manifestacije stres delimo na:
Postoji mnogo različitih stvari u našem životu koje mogu izazvati stres. Neki od glavnih izvora stresa uključuju posao, finansijsko stanje, partnerske i međuljudske odnose i roditeljstvo.
Stres može izazvati odgovor tela na uočenu pretnju ili opasnost, poznatu kao odgovor „bori se ili beži“. Tokom ove reakcije, oslobađaju se određeni hormoni poput adrenalina i kortizola, koji se nazivaju hormonima stresa. Ovo stanje ubrzava otkucaje srca, usporava varenje, smanjuje protok krvi do glavnih mišićnih grupa i menja razne druge autonomne nervne funkcije, dajući telu nalet energije i snage.
Prvobitno nazvan po svojoj sposobnosti da nam omogući da se fizički borimo ili pobegnemo kada smo suočeni sa opasnošću, odgovor „bori se ili beži“ sada se aktivira u situacijama kada nijedan odgovor nije odgovarajući - kao u saobraćaju ili tokom stresnog dana na poslu.
Kada uočena pretnja nestane, sistemi su dizajnirani da se vrate u normalnu funkciju putem relaksacionog odgovora, ali u slučajevima hroničnog stresa, relaksacioni odgovor se ne javlja dovoljno često, što dovodi do gotovo stalnog stanja napetosti što više ne igra zaštitnu ulogu, već može prouzrokovati oštećenje tela.
Stres takođe može dovesti do nekih nezdravih navika koje negativno utiču na naše zdravlje. Tu na primer možemo svrstati projačan unos hrane ili pušenje, kao i konzumaciju alkohola. Ove nezdrave navike oštećuju telo i dugoročno stvaraju veće probleme.
Stres nije posebna medicinska dijagnoza i ne postoji jedinstven, specifičan tretman za njega. Lečenje stresa je bazirano na menjanju okolnosti koje dovode do stresa, razvijanje veština suočavanja sa stresnom situacijom, primenu tehnika opuštanja i lečenje simptoma ili stanja koja su možda uzrokovana hroničnim stresom.
Iako je stres neizbežan, njime se može upravljati. Kada shvatimo koliko je to važno za kvalitet života, možemo preduzeti određene korake u borbi protiv stresa i preuzeti odgovornost za svoje zdravlje i smanjiti uticaj koji stres ima na naš život.
Ponekad, najbolji način za upravljanje stresom jeste izbegavanje stresne situacije. Kada to pak nije moguće, najbolja strategija uključuje promenu načina na koji reagujete na određenu situaciju. Čovek mora da nauči da živi sa stresom, a konstantno izbegavanje stresnih situacija vodi ka još većem stresnom odgovoru čak i na male stresore. Zato, umereno izlaganje stresu, adekvadno reagovanje na njega i pronalazak rešenja za datu situaciju jesu najbolji saveti za upravljanje njime.
Neki od proizvoda koje preporučujemo:
5 HTP + SAME STRESS & MOOD kapsule
Antistress Solution 45 kapsula ErbaVita
HealthAid - Tranquil 30 kapsula
Tamara Ember, studentkinja medicine Univerziteta u Novom Sadu
Video na ovu temu možete pogledati ovde