Nesanica, kao velik problem današnjeg društva, obuhvata poteškoću prilikom usnivanja, održanja sna, kao i dužine samog sna. Vremenom, nedostatak sna može doprineti razvoju zdravstvenih problema kao što je dijabetes, hipertenzija i povećanje telesne težine. Promene u načinu života mogu poboljšati ovo stanje.
Melatonin je hormon koji igra veliku ulogu u procesu spavanja. Proizvodnja i oslobađanje melatonina u mozgu je povezana sa dobom dana, tj. melatonin je hormon cirkadijalnog ritma. Povećavajući se kako pada noć i snižavanjem izjutra, značilo bi da ga imamo u znatno višim koncentracijama uveče nego preko dana. Proizvodnja melatonina takođe opada sa godinama, što je značajno jer se uglavnom poremećaji spavanja javljaju kod ljudi u zreloj i starijoj dobi.
Mesto njegovog stvaranja je epifiza(pinealna žlezda), u mozgu, i on prirodno reguliše san. No, ukoliko dođe do poremećaja proizvodnje i lučenja hormona, usled raznih faktora, dostupan je i njegov dodatak, obično kao oralna tableta ili kapsula. Većina suplemenata melatonina se pravi u laboratoriji i sigurni su za upotrebu.
Pored pozitivnog uticaja na san, melatonin je takođe značajan za funkciju imunog sistema, krvni pritisak i nivo kortizola. Osim toga, deluje i kao antioksidans. Istraživanja pokazuju da melatonin doprinosi zdravlju očiju, smanjuje simptome sezonske depresije i umanjuje pojavu gorušice.
Melatonin utiče na:
Naš organizam u najvećem broju slučajeva proizvodi dovoljno melatonina za opšte potrebe. Međutim, nekada dolazi do disbalansa u organizmu i poželjno je koristiti "pomoć" u vidu suplementacije kako bi se to stanje popravilo. Dokazi sugerišu da suplementi melatonina deluju pospešujuće na san i da su bezbedni za kratkotrajnu primenu. Melatonin se može koristiti za lečenje odložene faze spavanja, kao i poremećaja cirkadijalnog ritma kod slepih osoba i pruža izvesno olakšanje nesanice. Iako se melatonin može pronaći u slobodnoj prodaji, ukoliko imate neke hronične bolesti i stanja, kao i ukoliko ga duže primenjujete, posavetujte se sa lekarom.
Melatonin se može uzimati u dozama od 0,5 do 10 mg dnevno.
Međutim, pošto nisu svi suplementi melatonina isti, najbolje je da se pridržavate preporučene doze naznačene na pakovanju kako biste izbegli neželjene efekte. Možda je najbolje započneti sa nižom dozom i povećati je po potrebi kako biste pronašli ono što vam najviše odgovara.
Ukoliko koristite melatonin za poboljšanje kvaliteta sna, najbolje je da ga uzmete 30 minuta pre spavanja za maksimalnu efikasnost.
U međuvremenu, ako ga koristite kako biste ispravili svoj cirkadijalni ritam i uspostavili redovniji raspored spavanja, trebalo bi da ga uzmete oko 2 do 3 sata pre nego što odete u krevet.
Melatonin koji se uzima oralno u odgovarajućim količinama je generalno bezbedan. Melatonin katkad može izazvati:
Manje uobičajeni neželjeni efekti melatonina mogu uključivati kratkotrajne periode depresije, blagi tremor, blagu anksioznost, grčeve u stomaku, razdražljivost, smanjenu budnost, konfuziju ili dezorijentaciju.
Pošto melatonin može izazvati dnevnu pospanost, nemojte voziti ili koristiti mašine u roku od pet sati od uzimanja suplementa. Takođe, nemojte koristiti melatonin ako imate neku autoimunu bolest.
Moguće interakcije sa lekovima uključuju:
Pored svega navedenog, ukoliko se odlučite za primenu melatonina, ono što je bitno jeste da se pridržavate preporučene dnevne doze kao i vremena kada ćete suplement uzimati. Zbog njegove moguće interakcije sa organskim sistemima, ne preporučuje se kod nekih hroničnih i autoimunih bolesti, te ukoliko spadate u tu kategoriju, konsultujte se sa lekarom pre upotrebe. Takođe, zbog interakcije sa određenim lekovima, ne preporučuje se primena melatonina kod ljudi na određenoj terapiji, kako zbog efikasnosti samog leka, tako i zbog nastanka težih neželjenih dejstava, kako melatonina tako i primenjivanih lekova.
Neki od preparata koje preporučujemo:
ESI Melatonin tablete 60 komada 1mg
ESI Melatonin Pura Activ Tablete 30 komada
Tamara Ember, studentkinja medicine Univerziteta u Novom Sadu
Video na ovu temu možete pogledati ovde