MELATONIN - LEK ZA NESANICU

Nesanica, kao velik problem današnjeg društva, obuhvata poteškoću prilikom usnivanja, održanja sna, kao i dužine samog sna. Vremenom, nedostatak sna može doprineti razvoju zdravstvenih problema kao što je dijabetes, hipertenzija i povećanje telesne težine. Promene u načinu života mogu poboljšati ovo stanje.

 

Melatonin je hormon koji igra veliku ulogu u procesu spavanja. Proizvodnja i oslobađanje melatonina u mozgu je povezana sa dobom dana, tj. melatonin je hormon cirkadijalnog ritma. Povećavajući se kako pada noć i snižavanjem izjutra, značilo bi da ga imamo u znatno višim koncentracijama uveče nego preko dana. Proizvodnja melatonina takođe opada sa godinama, što je značajno jer se uglavnom poremećaji spavanja javljaju kod ljudi u zreloj i starijoj dobi.

Mesto njegovog stvaranja je epifiza(pinealna žlezda), u mozgu, i on prirodno reguliše san. No, ukoliko dođe do poremećaja proizvodnje i lučenja hormona, usled raznih faktora, dostupan je i njegov dodatak, obično kao oralna tableta ili kapsula. Većina suplemenata melatonina se pravi u laboratoriji i sigurni su za upotrebu.

 

Pored pozitivnog uticaja na san, melatonin je takođe značajan za funkciju imunog sistema, krvni pritisak i nivo kortizola. Osim toga, deluje i kao antioksidans. Istraživanja pokazuju da melatonin doprinosi zdravlju očiju, smanjuje simptome sezonske depresije i umanjuje pojavu gorušice.

 

nesanica

 

BENEFITI

Melatonin utiče na:

  • Nesanicu. Istraživanja sugerišu da bi melatonin mogao smanjiti vreme potrebno da se zaspi, ali njegovi efekti na kvalitet sna i ukupno vreme spavanja nisu jasni. Melatonin je korisniji za primenu kod starijih osoba koje mogu imati snižene vrednosti ovog hormona.
  • Poremećaje cirkadijalnog ritma kod slepih. Melatonin može pomoći u poboljšanju ovih poremećaja kod odraslih i dece, kod kojih se zbog nemogućnosti svetlosti da dopre do moždanih struktura, prirodno ne reguliše njegovo dano-noćno lučenje.
  • Odložena faza spavanja(poremećaj spavanja-budnosti). Kod ovog poremećaja, vaš obrazac spavanja kasni dva ili više sati od uobičajenog obrasca spavanja, što dovodi do toga da kasnije zaspite, ali se i kasnije budite. Istraživanja pokazuju da melatonin smanjuje dužinu vremena potrebnog da se zaspi i pospešuje početak sna kod odraslih i dece sa ovim stanjem. Razgovarajte sa pedijatrom vašeg deteta pre nego što im date melatonin.
  • Jet lag. Dokazano je da melatonin može poboljšati simptome jet lag-a, kao što je pospanost tokom dana. Ovo je stanje nastalo kao posledica privikavanja na udaljenu vremensku zonu nakon putovanja avionom.
  • Poremećaj rada u smenama. Nije potpuno jasno da li melatonin može poboljšati kvalitet i trajanje dnevnog sna kod ljudi čiji posao zahteva rad van klasičnog radnog vremena.
  • Poremećaji spavanja kod dece. Mala istraživanja su pokazala da bi melatonin mogao pomoći u lečenju poremećaja spavanja kod dece sa zdravstvenim problemima. Međutim, dobre navike odlaska u krevet obično se preporučuju kao početni tretman. Razgovarajte sa pedijatrom vašeg deteta pre nego što se odlučite za melatonin.

 

Naš organizam u najvećem broju slučajeva proizvodi dovoljno melatonina za opšte potrebe. Međutim, nekada dolazi do disbalansa u organizmu i poželjno je koristiti "pomoć" u vidu suplementacije kako bi se to stanje popravilo. Dokazi sugerišu da suplementi melatonina deluju pospešujuće na san i da su bezbedni za kratkotrajnu primenu. Melatonin se može koristiti za lečenje odložene faze spavanja, kao i poremećaja cirkadijalnog ritma kod slepih osoba i pruža izvesno olakšanje nesanice. Iako se melatonin može pronaći u slobodnoj prodaji, ukoliko imate neke hronične bolesti i stanja, kao i ukoliko ga duže primenjujete, posavetujte se sa lekarom.

 

DOZIRANJE

Melatonin se može uzimati u dozama od 0,5 do 10 mg dnevno.

Međutim, pošto nisu svi suplementi melatonina isti, najbolje je da se pridržavate preporučene doze naznačene na pakovanju kako biste izbegli neželjene efekte. Možda je najbolje započneti sa nižom dozom i povećati je po potrebi kako biste pronašli ono što vam najviše odgovara.

Ukoliko koristite melatonin za poboljšanje kvaliteta sna, najbolje je da ga uzmete 30 minuta pre spavanja za maksimalnu efikasnost.

U međuvremenu, ako ga koristite kako biste ispravili svoj cirkadijalni ritam i uspostavili redovniji raspored spavanja, trebalo bi da ga uzmete oko 2 do 3 sata pre nego što odete u krevet.

 

tablete_melatonina

 

BEZBEDNOST I NEŽELJENA DEJSTVA

Melatonin koji se uzima oralno u odgovarajućim količinama je generalno bezbedan. Melatonin katkad može izazvati:

  • Glavobolju
  • Vrtoglavicu
  • Mučninu
  • Pospanost

 

Manje uobičajeni neželjeni efekti melatonina mogu uključivati kratkotrajne periode depresije, blagi tremor, blagu anksioznost, grčeve u stomaku, razdražljivost, smanjenu budnost, konfuziju ili dezorijentaciju.

Pošto melatonin može izazvati dnevnu pospanost, nemojte voziti ili koristiti mašine u roku od pet sati od uzimanja suplementa. Takođe, nemojte koristiti melatonin ako imate neku autoimunu bolest.

 

INTERAKCIJE

Moguće interakcije sa lekovima uključuju:

  • Antikoagulansi i antitrombocitni lekovi. Ove vrste lekova smanjuju sposobnost zgrušavanja krvi. Kombinovanje melatonina sa njima može povećati rizik od krvarenja.
  • Antikonvulzivi. Melatonin može inhibirati efekte antikonvulzanata i povećati učestalost napada grčeva, posebno kod dece sa neurološkim poremećajima.
  • Lekovi za krvni pritisak. Melatonin može pogoršati krvni pritisak kod ljudi koji uzimaju lekove za regulaciju krvnog pritiska.
  • Depresivi centralnog nervnog sistema(CNS). Upotreba melatonina sa ovim lekovima može izazvati aditivni sedativni efekat.
  • Lekovi za dijabetes. Melatonin može uticati na nivo šećera. Ako uzimate lekove za dijabetes, razgovarajte sa svojim lekarom pre upotrebe melatonina.
  • Kontraceptivi. Upotreba kontraceptiva sa melatoninom može izazvati aditivni sedativni efekat i povećati moguće neželjene efekte melatonina.
  • Imunosupresivi. Melatonin može stimulisati imunološku funkciju i ometati imunosupresivnu terapiju.

 

 

Pored svega navedenog, ukoliko se odlučite za primenu melatonina, ono što je bitno jeste da se pridržavate preporučene dnevne doze kao i vremena kada ćete suplement uzimati. Zbog njegove moguće interakcije sa organskim sistemima, ne preporučuje se kod nekih hroničnih i autoimunih bolesti, te ukoliko spadate u tu kategoriju, konsultujte se sa lekarom pre upotrebe. Takođe, zbog interakcije sa određenim lekovima, ne preporučuje se primena melatonina kod ljudi na određenoj terapiji, kako zbog efikasnosti samog leka, tako i zbog nastanka težih neželjenih dejstava, kako melatonina tako i primenjivanih lekova.

 

 

 

Neki od preparata koje preporučujemo:

ESI Melatonin tablete 60 komada 1mg

ESI Melatonin Pura Activ Tablete 30 komada

Dr. Viton – Melatonin B6

Melatonin 1 mg  - 180 tableta

 

 

Tamara Ember, studentkinja medicine Univerziteta u Novom Sadu
Video na ovu temu možete pogledati ovde