Anemija predstavlja stanje nedostatka zdravih crvenih krvnih zrnaca koja prenose kiseonik iz pluća u tkiva našeg tela. Anemija, koja se takođe naziva i malokrvnost, može učiniti to da se osećate umorno i iscrpljeno.
Postoji više oblika anemije, od kojih svaka ima svoj uzrok. Ona može biti privremena ili dugotrajna i može se kretati od blage do teške. U većini slučajeva, anemija nastaje kao posledica više etioloških faktora. Obratite se vašem lekaru ukoliko sumnjate da imate anemiju.
Tretmani anemije, koji zavise od uzroka, kreću se od uzimanja suplemenata do medicinskih procedura. Možda ćete moći da sprečite nastanak ili razvoj neke vrste anemije ukoliko konzumirate zdravu i raznovrsnu ishranu.

Najčešći simptom anemije je umor. Drugi uobičajeni simptomi uključuju:
Međutim, simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Neki ljudi sa anemijom mogu imati malo ili nimalo simptoma, dok drugi sa istom težinom anemije mogu imati više izražene simptome.
Postoji više oblika anemije, a svaki tip ima manje više izražene određene simptome. Na osnovu grube podele, neke od najčešćih vrsta anemije jesu:
Anemija uzrokovana nedostatkom gvožđa
Najčešći oblik je anemija nastala kao posledica nedostatka gvožđa. Telo proizvodi smanjen broj eritrocita zbog nedostatka gvožđa u telu, a gvožđe kao sastavni deo eritrocita je bitan za njegovu funkciju. Može se javiti kao posledica:
Može izazvati simptome poput:
Anemija zbog nedostatka vitamina B12 i folne kiseline
Vitamin B12 je neophodan za proizvodnju eritrocita. Ako osoba ne konzumira ili ne apsorbuje dovoljno vitamin B12, broj eritrocita može biti snižen.
Neki simptomi uključuju:
Aplastična anemija
Ovo retko stanje krvi se dešava kada koštana srž ne može da proizvede dovoljno novih eritrocita. Najčešće je posledica autoimune bolesti koja oštećuje matične ćelije. Ovo se dešava uprkos normalnom nivou gvožđa.
To može izazvati simptome kao što su:
Hemolizne anemije
Ova vrsta anemija se javlja kada dođe do destrukcije eritrocita brže nego što dolazi do same proizvodnje novih. Različiti uzroci, poput autoimunih bolesti, infekcija, problema i naslednih stanja kao što su bolest srpastih ćelija i talasemija, mogu izazvati ovo stanje.
Hemolizne anemije mogu izazvati simptome poput:

Telu su potrebni eritrociti da bi vršili transport kiseonika, kao i ugljen dioksida, tj. da bi organizam funkcionisao i živeo. Oni transportuju hemoglobin, složeni protein koji sadrži molekule gvožđa. Ovi molekuli prenose kiseonik iz pluća u ostatak tela i tako omogućavaju organima da funkcionišu.
Različita zdravstvena stanja mogu dovesti do niskog nivoa eritrocita, odnosno hemoglobina i izazvati anemiju. Kod nekih ljudi može biti teško identifikovati šta uzrokuje nizak broj eritrocita.
Tri glavna uzroka anemije su:
Gubitak krvi
Anemija zbog nedostatka gvožđa je najčešći oblik anemije, a gubitak krvi je često sam uzrok. Gubitak krvi može dovesti do niskog nivoa gvožđa u krvi, uzrokujući anemiju.
Kada telo izgubi krv, izvlači vodu iz tkiva izvan krvotoka kako bi krvni sudovi bili puni. Ova dodatna voda razblažuje krv, smanjujući broj eritrocita i sposobnost za vezivanjem kiseonika.
Gubitak krvi može biti akutan (kratkotrajan) ili hroničan (dugotrajan).
Neki uzroci akutnog gubitka krvi uključuju operaciju, porođaj i traumu. Međutim, hronični gubitak krvi je češće odgovoran za anemiju. Hronični gubitak krvi može biti posledica stanja kao što su čir na želucu, endometrioza i razni tumori.
Drugi uzroci anemije usled gubitka krvi uključuju:
Smanjeni ili oštećeni eritrociti
Koštana srž je meko, sunđerasto tkivo u centru kostiju i igra suštinsku ulogu u stvaranju eritrocita. Srž proizvodi matične ćelije, koje se razvijaju u eritrocite, bela krvna zrnca i trombocite.
Brojne bolesti mogu uticati na koštanu srž. Jedna od njih je leukemija, vrsta tumora koja izaziva proizvodnju prekomernih i abnormalnih belih krvnih zrnaca. Ovo remeti proizvodnju eritrocita.
Problemi sa koštanom srži takođe mogu izazvati anemiju. Aplastična anemija, na primer, nastaje kada je malo ili nimalo matičnih ćelija prisutno u srži.
U nekim slučajevima, anemija se dešava kada eritrociti ne rastu i ne sazrevaju kao i obično. Ovo se dešava kod ljudi sa talasemijom, naslednim oblikom anemije.
Uništavanje eritrocita
Crvena krvna zrnca obično imaju životni vek od 120 dana. Međutim, telo ih može uništiti ili ukloniti pre nego što završe svoj prirodni životni ciklus u krvotoku.
Autoimuna hemolitička anemija je uzrokovana destrukcijom eritrocita. Javlja se kada imuni sistem pogrešno shvati eritrocite kao strano telo i napadne ih.
Postoji niz tretmana za anemiju. Svaka ima za cilj da poveća broj eritrocita kod osobe, što povećava količinu kiseonika u krvi.
Neophodan tretman zavisi od vrste anemije koju osoba ima. Tretmani za uobičajene oblike anemije uključuju sledeće:
Ako su nedostaci u ishrani odgovorni za anemiju, jedenje više hrane bogate gvožđem može pomoći.
Neke namirnice sa visokim sadržajem gvožđa:
Postoje različiti načini da se dijagnostikuje anemija, ali najčešća metoda jeste test iz krvi odnosno kompletna krvna slika (KKS). Ovaj test meri i broji komponente poput:
KKS može dati sažetak zdravstvenog stanja osobe. Takođe može pomoći lekaru da odluči u kom će pravcu ići dalja dijagnostika.
Ako nivoi eritrocita, hemoglobina i hematokrita padnu ispod tipičnog raspona, osoba verovatno ima neki oblik anemije.
Međutim, moguće je da nivoi zdrave osobe padnu izvan ovog opsega. KKS nije konačna, ali je korisna polazna tačka za lekara da postavi tačnu dijagnozu.
Neki od proizvoda koje preporučujemo:
Solgar Methylcobalamin (Vitamin B12) 1000mcg
Solgar - Folate 400mcg 50 tableta
Natural Wealth Gvožđe + C - 90 tableta
Tamara Ember, studentkinja medicine Univerziteta u Novom Sadu
Video na ovu temu možete pogledati ovde