Alergije možemo objasniti kao preterane reakcije imunog sistema. One se dešavaju kada se imuni sistem bori protiv bezopasnih stranih supstanci poput grinja, polena, peruti kućnih ljubimaca i određene hrane. Sve ove supstance predstavljaju alergene. Zbog toga su tretmani obično bazirani na tome da potisnu alergijsku reakciju, kako bi vaše dete moglo bezbedno da bude izloženo alergenima, i na lečenju simptoma kada se pojave.
Svaki put kada vaše dete kine ili pokaže neki simptom alergijske reakcije, telo reaguje na alergen. Konkretno, imuni sistem stvara antitela imunoglobin E (IgE) na alergene, što uzrokuje da mastociti oslobađaju hemikalije kao što su histamini, citokini i leukotrieni za borbu protiv alergena. U suštini, reakcija između IgE i alergena izaziva alergijsku reakciju, a za pojavu simptoma poput otoka, crvenila bola zaslužan je najviše histamin.
Proces je sličan i kod alergije na hranu. Jedna razlika je u tome što kod alergije na hranu postoji veća verovatnoća da će dete imati dermatološke (kožne) i gastrointestinalne simptome, kao što su grčevi u stomaku, mučnina i povraćanje, dok kod inhalacione alergije poput one na polen ili prašinu je to ređa pojava.

Alergijska reakcija se može desiti bilo gde u organizmu. Ovo obuhvata kožu, oči, sluznicu želuca, nos, sinuse, grlo i pluća. Ovo su mesta na kojima se nalaze ćelije imunog sistema s ciljem borbe protiv klica koje se udišu, gutaju ili dolaze u kontakt sa kožom. Alergijske reakcije mogu izazvati:
Teška i retka po život opasna alergijska reakcija (anafilaksa) je veoma opasna pojava koja se takođe može javiti. Može izazvati probleme sa disanjem, povraćanje, dijareju, nizak krvni pritisak, nesvesticu ili smrt. Zato je kod onih sa hroničnom alergijom ili astmom vrlo bitno biti upućen u mere zbrinjavanja u ovakvim slučajevima.
Mnoge stvari mogu izazvati alergijske reakcije. Ali najčešći okidači ili alergeni su:
Alergije mogu zadesiti bilo koga, bez obzira na godine, pol ili socioekonomski status. Ali generalno gledno, alergije su češće kod dece i prvi put se mogu javiti u bilo kom uzrastu.Takođe je zabeležena pojava relapsa, tj. vraćanja alergije nakon što je bila u periodu remisije (mirovanja) određeno vreme.
Alergije se obično dešavaju češće unutar određenih porodica. Simptomi alergije se često javljaju polako, tokom vremena, ređe naglo.
Da bi dijagnostikovao alergiju, lekar će uzeti kompletnu anamnezu i pregledati vaše dete.
Test kože
Ovo je najčešći alergijski test. Kožni testovi mere pojavu IgE antitela na određene alergene (poput hrane, polena ili životinjske peruti). Mala količina razblaženog alergena se stavlja na kožu. Područje je izbodeno ili izgrebano, te ako je osoba alergična na alergen, mala izbočina (poput ujeda komarca) pojavljuje se nakon 15 minuta. Testiranje na mnoge alergene može se obaviti istovremeno. Alergolog takođe može uraditi intradermalni test. U ovom testu, mala količina alergena se ubrizgava neposredno ispod kože. Ova vrsta testiranja kože je osetljivija od testiranja ubodom ili grebanjem. Rezultati kožnih testova dostupni su odmah nakon završetka testiranja.
Test krvi
Testovi krvi za alergije mere IgE antitela na određene alergene u krvi. Testiranje koje se najčešće koristi naziva se RAST (radioalergosorbentni test). Testovi krvi se mogu koristiti kada se kožni testovi ne mogu uraditi. Na primer, kod ljudi sa određenim kožnim oboljenjima. Ili ljudi sa nedavnom teškom alergijskom reakcijom. Pozitivan test krvi ne znači uvek da imate određenu alergiju. Svaki pozitivan test krvi treba da tumači lekar koji je upoznat sa testovima i poznaje zdravstvenu istoriju vašeg deteta. Ovim testovima je potrebno više vremena da bi se dobili rezultati.
Test izazova
Ovaj test nadgleda alergolog. Veoma mala količina alergena se daje detetu na usta, ili se udahne. Samo izazovni test može otkriti koliko je teška alergija. Reakcije na koži ili testu krvi govore samo o verovatnoći da ćete imati bilo koju vrstu reakcije, a ne o tome kakva će ta reakcija biti.
Svaki pozitivan test treba da objasni lekar koji je upoznat sa testom i zdravstvenom istorijom vašeg deteta.

Lečenje će zavisiti od simptoma vašeg deteta, starosti, kao i opšteg zdravstvenog stanja.
Simptomi alergije ponekad izgledaju kao prehlada, te posetite lekara pedijatra radi dijagnoze i adekvatne terapije.
3 najefikasnija načina za lečenje alergija su izbegavanje alergena, lekovi i imunoterapija.
Predlozi za držanje podalje od alergena su:
Tretmani za polensku groznicu (rinitis) mogu uključivati:
Dekongestivi se ne preporučuju za decu mlađu od 4 godine. Razgovarajte sa lekarom vašeg deteta za više informacija o lekovima za alergije, te nemojte na svoju ruku deci davati terapiju.
Neki od proizvoda koje preporučujemo:
TerraNova Friendly Microflora Child kapsule
Natural Wealth Kalcijum Magnezijum direkt + D 20 kesica
Tamara Ember, studentkinja medicine Univerziteta u Novom Sadu
Video na ovu temu možete pogledati ovde