Magnezijum je esencijalni mineral u tragovima neophodan za sve biološke funkcije uključujući ćelijski energetski metabolizam, regulaciju telesne temperature, proizvodnju nukleinskih kiselina, RNK i DNK, i proteinsku sintezu. U organizmu se ponaša kao koenzim za funkcionisanje nervnog i mišićnog sistema. U hrani ga ima u bananama, orasima, kikirikiju, cerealijama, mekinjama, tamnozelenom lisnatom povrću, mahunarkama, ribi, medu. U organizmu odraslog čoveka se nalazi oko 25 grama magnezijuma, 50 do 60% te količine u kostima, a ostatak u mišićima i mekim tkivima. Uloga magnezijuma u organizmu je relativno dobro proučena i njegove funkcije i dejstva imaju potporu u nauci i naučnim studijama.
Magnezijum obezbeđuje pravilno funkcionisanje nervnog sistema, mišića i enzima, pomaže rad srca, krvotoka, pruža zaštitu od srčanog napada. Neophodan je za pravilan metabolizam krvi, kostiju, zuba, mozga, nerava i mišića. Usporava starenje organizma, sprečava zakrečenje krvnih sudova i normalizuje holesterol, pojačava imunitet i psihičku otpornost. Smanjuje mogućnost nastanka kamena u bubregu i žuči i pomaže kod trovanja hranom. Umanjuje bolove, grčeve, neuralgije i svrab. Magnezijum je izuzetno važan za normalnu apsorciju kalcijuma, natrijuma, kalijuma i vitamina C, kao i za ravnotežu fosfora, transport i razmenu jona i ćelijsku proliferaciju (razmnožavanje). Važan je i za metabolizam insulina, tj. pretvaranje šećera u energiju. To je razlog zbog kojeg oko 30% dijabetičara pati od nedostatka magnezijuma.