SELEN

Termin antioksidans se veoma često susreće kada se govori o dobrom zdravlju, pa je za potpuno razumevanje njihove uloge važno razjasniti tačno značenje: antioksidansi su supstance koje štite naše ćelije, DNK, lipide i proteine od oksidativnog stresa, odnosno od oštećenja koje je izazvano slobodnim kiseoničnim radikalima. Kako je oksidativni stres moguć na nivou bilo kojeg tkiva i organa (najčešće u ćelijama srca, krvnih sudova, kože, ali i malignih karcinomskih ćelija), tako je i adekvatna antioksidativna zaštita organizma od suštinskog značaja za vitalnost.

 


Koje je to zdravstvena uloga selena u organizmu?


Pored antioksidativne funkcije, selen je važan za zdravlje: štitne žlezde, kardiovaskularnog sistema, imunog sistema, kože, kose i noktiju, kao i muških reproduktivnih organa. Sastojak je nekoliko ključnih enzima štitne žlezde i postoje naučni dokazi koji pokazuju izuzetno pozitivan uticaj na autoimuna oboljenja štitne žlezde, uključujući i Hašimotov tiroiditis. Takođe, poznat je zajednički potencirajući efekat selena i vitamina E kada je u pitanju oksidativna zaštita ćelija. Iako on nije lek i ne može da se koristi u terapijske svrhe, smatra se da selen smanjuje rizik za pojavu pojedinih vrsta karcinoma. Nedostatak selena je povezan sa oslabljenim imunim odgovorom, a dovoljan unos selena pospešuje imunu odbranu kod infekcija određenim virusima – uključujući i sezonske respiratorne viruse.

 


Koliko selena je dovoljno uneti u toku dana?


Dnevne potrebe za selenom nisu visoke, naprotiv – za zdrave odrasle osobe iznose svega 55 μg, dok su za decu nešto niže i iznose između 20 i 30 μg/dan. Kao najbogatiji izvor selena se izdvajaju brazilski orasi, naime: samo dva brazilska oraha na dan i već ste ispunili kvotu dnevnog unosa selena. Takođe, odličan izvor su i razne vrste ribe (sardine i tunjevina), školjke, račići, iznutrice, crveno meso, kao i žitarice. Većini osoba koje se hrane raznovrsno, selena u telu ne nedostaje. Međutim, kako sadržaj selena u biljkama zavisi od sastava samog zemljišta, tako varira i njegov sadržaj u namirnicama koje koristimo.

 


Kome se preporučuje dodatni unos selena?


Korist od dodatnog unosa selena je najveća u toku perioda zime i ranog proleća, kada su najzastupljenije prehlada i grip. Takođe, osobe koje su vegani ili vegeterijanci bi trebalo da unose selen dodatno putem dijetetskih suplemenata, zbog neunosa životinjskih namirnica bogatih ovim mineralom. Benefiti selena su vidljivi i kod osoba koje boluju od autoimunih oboljenja štitaste žlezde, visokog krvnog pritiska i drugih kardiovaskularnih oboljenja, kao i kod starijih osoba, jer selen pozitivno utiče na kognitivne funkcije.

 

 

Kako odabrati adekvatan dodatak ishrani sa selenom?

 

Na tržištu su dostupni suplementi u kojima je selen kombinovan sa drugim mineralima i vitaminima (najčešće sa cinkom, vitaminom E i C), ali i oni sa samostalnim selenom. Važno je obratiti pažnju na hemijski oblik u kome se selen nalazi. Selenometionin je forma selena u kojoj se on nalazi kada je na deklaraciji naveden kao sastojak selenom obogaćen kvasac.
Pored ovog oblika, dostupni su i natrijum - selenit i natrijum - selenat, koje organizam u nižem procentu preuzima u krv, za razliku od selenometionina.

Ukoliko je cilj primene selena profilaksa respiratornih infekcija i jačanje imuniteta, farmaceuti preporučuju kombinovanje sa cinkom i vitaminima C i E, svakodnevno tokom sezone virusa. Selen kao dodatak ishrani za pospešivanje funkcije štitaste žlezde je najbolje uzimati kao monokomponentni preparat.

 


Može li se preterati sa unosom selena?

 

Odgovor je - da. Prvi znakovi trovanja selenom su zadah na beli luk, lomljiva kosa koja opada, krhki nokti, mučnina i proliv. Iako postoje gornje granice tolerancije za unos ovog minerala, zdravstveni profesionalci savetuju da se ne prekoračuju preporučene dnevne doze za određeni starosni uzrast.

 

Dr Nestorović na svom YouTubu kanalu prica baš o ovoj temi - SELEN.

 

Jelena Đorđić, mr ph.